U Japanu se škola smatra veoma važnom odskočnom daskom u životu. Zato tamo ima 210 školskih dana (u poređenju sa SAD-om, koji ima samo 180 dana). Iako postoje mnoge sličnosti između japanskog obrazovnog sistema i onih u drugim zemljama, postoji nekoliko aspekata koji ovaj sistem čine jednim od najučinkovitijih na svijetu.

1. Spavanje se smatra znakom predanosti

U Japanu, zaspati za vrijeme nastave može biti uobičajeno viđenje – sve zato što škole imaju stvarno zahtjevan raspored. Za razliku od drugih zemalja, gdje se spavanje u razredu može smatrati znakom nepoštovanja ili lijenosti, u Japanu se to smatra znakom predanosti.

2. Dok ne dođu do četvrtog razreda, japanska djeca nemaju testove

Možda se čini čudnim, ali japanske škole stavljaju manire ispred znanja. Njihov cilj prve 3 godine je razviti karakter djece i uspostaviti dobre manire, a ne prosuditi njihovo znanje. Uče kako biti velikodušni, empatični i vrijedni. Takođe ih se uči da poštuju druge i razvijaju nježnu vezu s prirodom i životinjama.

3. Djeca sama čiste školu

Dok škole u ostatku svijeta zapošljavaju domare i spremačice kako bi škola bila uredna, to nije slučaj u Japanu. Tamo su učenici odgovorni za čistoću učionica, kantine, pa čak i toaleta, a i sve to održavaju i čuvaju tako da nema potrebe ni za velikim popravkama.

Japanski obrazovni sistem vjeruje da zajedničko čišćenje uči učenike da pomažu jedni drugima i da rade u timovima. I provodeći svoje vrijeme brišući stolove, čisteći i čisteći podove, učenici uče poštovati vlastiti rad i rad drugih.

4. Učenici jedu u učionici zajedno sa svojim učiteljem/učiteljicom

U drugim zemljama vidjeti učitelja kako jede zajedno sa svojim učenicima možda ne dolazi u obzir, ali u Japanu se ova norma smatra korisnom u izgradnji pozitivne veze učenika i nastavnika. Za vrijeme objedovanja mogu se odvijati stvarno korisni razgovori koji mogu pomoći u izgradnji porodične atmosfere.

Takođe, japanski obrazovni sistem osigurava da učenici jedu zdrave i uravnotežene obroke. Dakle, u javnim osnovnim i mlađim srednjim školama ručak se kuha prema standardizovanom jelovniku koji su razvili zdravstveni službenici i kvalifikovani kuhari.

5. Pohađaju radionice nakon škole

Radionice nakon škole ili pripremne škole vrlo su popularne u Japanu. Tamo učenici mogu naučiti nove stvari nakon školskih časova. Nastava se održava u večernjim satima, a većina japanskih učenika ih pohađa kako bi mogli ući u dobru srednju školu. I, za razliku od mnogih studenata širom svijeta, Japanci studiraju čak i za vrijeme vikenda i praznika.

6. Osim ostalih predmeta, japanski studenti uče poeziju i japansku kaligrafiju

Japanska kaligrafija, takođe nazvana Shodo, oblik je umjetnosti u kojem ljudi na izražajan i kreativan način pišu smislene kanji znakove (kineske znakove koji se koriste u japanskom sistemu pisanja).

Haiku je, s druge strane, oblik poezije u kojem se jednostavne fraze koriste za prenošenje dubokih emocija čitateljima. Smatra se da ovaj oblik poezije ima intelektualne, terapijske i estetske učinke. Oba ova razreda uče djecu da poštuju svoje stoljetne tradicije i cijene njihovu kulturu.

7. Gotovo svaki učenik mora nositi školske uniforme

Jedinstvena politika u gotovo svakoj srednjoj školi u Japanu namijenjena je uklanjanju prepreka i promicanju osjećaja zajedništva, porodice i zajedništva među učenicima. Kodeks oblačenja omogućava učenicima da se pažnja usmjeri prema učenju i rastu, a takođe potiče djecu da slijede samoizražavanje metodama koje nisu odjeća.

Još neke interesantne stvari, za razmatranje, u japanskom školskom obrazovanju su:

Školski sistem u Japanu sastoji se od:

• 6 godina osnovne škole
• 3 godine niže srednje škole
• 3 godine više srednje škole
• 4 godine univerzitetskog obrazovanja

Učenici u Japanu ne bježe sa časova, niti kasne u školu.

Predškolsko obrazovanje je izuzetno važno za Japance. Istraživanja pokazuju da učenici koji su pohađali predškolsko obrazovanje kasnije postižu bolje rezultate.

Tajna uspjeha njihovog obrazovnog sistema leži u činjenici da Japan ima jednu od najobrazovanijih nacija na svijetu (sa 100% upisanih đaka u obavezno obrazovanje i nula odsto nepismenih ljudi). Iako nije obavezna, u srednju školu (koukou) ide preko 96% učenika širom zemlje, dok je taj procenat u velikim gradovima oko 100%.

Japanska ekonomija temelji se na znanosti i tehnologiji, pa je visokoobrazovani kadar najviše tražen na berzi rada i studiranje se svakako isplati.

Neke stvari bismo možda mogli početi primjenjivati i u našim obrazovnim sistemima.