Kvalitetan san i odlazak djeteta u krevet na vrijeme predstavljaju jedan od glavnih zadataka svakog roditelja. Sport, školske obaveze, domaći zadaci, igra – lista aktivnosti koje ispunjavaju dan djeteta povećava se kako ono raste.

Zbog toga se logično nameće preispitivanje roditelja da li njihovo dijete odmara koliko treba.

Nedostatak sna ima brojne nepoželjne posljedice po odrasle. Međutim, negativnim efektima neprospavane noći djeca su naročito podložna, jer se njihova tijela i mozak još uvek razvijaju. Spavanje je presudno za fizičko, kognitivno i emocionalno zdravlje djeteta. Otkrivamo koliko sna je zapravo potrebno za pravilan razvoj, kao i na koje sve načine san pomaže djetetu da raste.

Da li dijete spava dovoljno?

Odgovor na pitanje „da li moje dijete dovoljno spava?“ svaki roditelj može pronaći u ponašanju svog djeteta. Da li je umorno, da li se dešava često da zaspi u autu (naročito popodne), da li trlja oči oko podneva ili nakon ručka?

Dobar pokazatelj umora kod djece je sasvim izvesno njihovo ponašanje u večernjim satima. Ukoliko je dijete plačljivo, razdražljivo i nemirno, ili pak uporno odbija odlazak u krevet, sve ovo mogu biti znaci da ne spava onoliko koliko mu je potrebno. U tom slučaju važno je razmisliti o dnevnom rasporedu obaveza i o značaju večernjih rutina.

Uvedite ustaljen ritam da bi dijete mirnije i opuštenije svake večeri na vrijeme otišlo na spavanje. U tome vam mogu pomoći neki provjereni trikovi i metode kao što je topla kupka i priča za laku noć. Mekane pamučne pidžame i posteljina igraju veliku ulogu u ovim porodičnim ritualima. Mališani će se osjetiti bezbjedno i sigurno ukoliko ga svježe okupanog ušuškate u krevetu u omiljenoj pidžami.

Dijete raste dok spava – emotivno i u visinu!

Koliko puta ste čuli da neko kaže da djeca rastu dok spavaju? Dok dijete spava, u tijelu se stvara hormon rasta HGH (Human Growth Hormone), koji pomaže pravilan rast i razvoj tkiva, mišića i kostiju. Ovaj hormon pomaže vašem djetetu tokom cijelog života, od pokretanja tih ubrzanih procesa rasta u ranom djetinjstvu, do olakšavanja razvoja tokom puberteta i kasnije. Da bi organizam proizveo HGH hormon i da bi se tijelo normalno razvijalo i funkcionisalo, bitno je da dijete ode na spavanje prije 21h.

Iako se u prvom redu misli na fizički razvoj, važno je napomenuti da tvrdnja „dijete raste dok spava“ obuhvata i emocionalni rast. Snovi postoje da nam pomognu da se uspješno snalazimo u životu: oni utiču na kognitivni razvoj, mentalno zdravlje i razvoj emocionalne inteligencije. Kada spavaju, djeca sanjaju o članovima svoje porodice ili drugovima iz vrtića. Upravo kroz te snove uče kako da ostvare pozitivne emocionalne interakcije kada su budni.

San kao način da dijete uči

Dok dijete spava, mozak transformiše „naučeni materijal“ u aktivno znanje. San je glavno vrijeme za mozak da obradi sve informacije koje primi u toku dana: sortira ih, oslobađa se onoga što mu nije važno i zadržava ono što je potrebno. Prema mišljenju pedijatara, to je jedan od razloga zašto bebe uvek drijemaju: sve im je novo i njihovom mozgu su potrebne česte pauze da bi sve te podatke obradio i razvrstao.

Dobar san je povezan i sa boljim ocjenama u školi. Kada ne spava dovoljno, dijete sporije pamti i lakše zaboravlja. Čak i samo nekoliko dana lišavanja sna može stvoriti probleme. Um nenaspavanog djeteta ne obrađuje informacije na efikasan način kao i obično, pa mozak teže premješta nove informacije kao što je, na primjer, tablica množenja, iz kratkoročnog pamćenja u dugoročnu memoriju. Loš kvalitet sna ili nedovoljno sna za rezultat može imati i probleme sa koncentracijom i hiperaktivnošću. Dijete jednostavno ima smanjenu sposobnost fokusiranja, upravljanja vremenom i rješavanja problema.

San jača imuni sistem djeteta

Kvalitetan i zdrav noćni san pomaže djetetovom imunom sistemu da se pokrene. Dok spava, tijelo se oslobađa svih onih “klica” sa kojima se susrelo u toku dana. Sličan proces izgradnje snažnog imunološkog odgovora odvija se i u tijelu odrasle osobe. Međutim, za djecu je ovo naročito važano jer su zbog bliskog kontakta sa drugom djecom mnogo izloženija mikrobima.

Naravno, ne treba zaboraviti ni to da se dijete u godinama formiranja sa mnogim virusima i bakterijama sreće po prvi put i da tek treba da izgradi imunitet. Kada nema dovoljno sna, raste nivo kortizola, hormona stresa u tijelu. Kortizol smanjuje aktivaciju imunološkog sistema, zbog čega dijete postaje sklonije raznim infekcijama i bolestima.

Koliko sati sna je detetu potrebno?

Iako se svako dijete razlikuje, ipak postoji preporučena dužina sna prema uzrastu djeteta. Tako novorođenče treba da spava između 14 i 17 sati dnevno, dok je za dojenčad preporuka da to bude oko 12 do 16 sati. Djeci mlađoj od tri godine za normalan rast i razvoj u prosjeku je potrebno između 11 i 14 sati sna. Predškolcima je dovoljno da spavaju od 10 do 13 sati dnevno.

Za optimalan rast, razvoj i uspjeh, djeca školskog uzrasta treba da imaju između 9 i 12 sati sna svakog dana. U tinejdžerskom dobu osnovne potrebe za snom podmiriće nekih 8 do 10 sati spavanja. Mladi odrasli takođe ne bi smjeli da zanemare benefite kvalitetnog sna. Savjetuje se redovan san od 7 do 9 sati.

Nekoliko savjeta koji će pomoći djetetu da zaspi

Ponekad, iz određenih razloga, dijete ima poteškoća da zaspi. Kako je dovoljno sna od suštinskog značaja za njegov normalan razvoj, roditelji treba da preuzmu izvjesne korake da mu pomognu da te poteškoće prevaziđe. Jedan od načina je i uspostavljanje rituala pred spavanje i dosljedno držanje tog rasporeda tokom cijele sedmice, uključujući i vikend.

Dijete u krevet treba da ide u određeno vrijeme i da zna kada se približi trenutak za noćni odmor. Preporuka je da se bar dva sata prije spavanja isključi sva elektronika – mobilni telefoni, televizor, tablet. Umjesto gledanja crtanog filma ili igranja video igara, veče treba da protekne u mirnoj igri, zatim kupanju i na kraju čitanju pred spavanje. Kada se stvori idealna i opuštajuća atmosfera u domu, djetetu će biti lakše da se umiri i na vrijeme zaspi.